Istraživanja

Zbog porasta kamatnih stopa pada tražnja za kreditima

30. Dec 2022 726

Prema rezultatima oktobarske ankete koju sprovodi Narodna banka Srbije (NBS) banke su ocenile da je tražnja stanovništva za kreditima smanjena tokom trećeg kvartala usled nepovoljnije situacije na tržištu nekretnina, smanjene potrebe za kupovinom trajnih potrošnih dobara, kao i korišćenja prethodno kumulirane štednje. Nastavak sličnih tendencija banke očekuju i za četvrti kvartal. Prema rezultatima ankete, tražnja stanovništva smanjena je za najzastupljenijim kategorijama kredita – dinarskim gotovinskim zajmovima (uključujući i kredite za refinansiranje) i za devizno indeksiranim stambenim zajmovima, što podaci o ostvarenom rastu stambenih kredita tokom trećeg kvartala ipak ne potvrđuju.

S druge strane, stanovništvo je povećalo tražnju za dinarskim potrošačkim zajmovima (najvećim delom krediti za kupovinu mobilnih telefona i pratećih uređaja). Manju potrebu za kupovinom trajnih potrošnih dobara, na šta se odražava i nepovoljnija situacija na tržištu nepokretnosti, najviše su doprineli padu tražnje stanovništva za kreditima u trećem kvartalu. Pored toga, korišćenje prethodno kumuliranih sredstava na štednim računima takođe je delovalo u smeru niže tražnje za zajmovima. Banke smatraju da će isti faktori delovati u smeru smanjenja tražnje i tokom četvrtog kvartala, pri čemu će i situacija na tržištu rada (zarade i zaposlenost) delovati u smeru manje tražnje.

U istom periodu banke su povećale kamatne marže i kod dinarskih i kod devizno indeksiranih kredita. Takođe, pooštrile su zahteve u pogledu kolaterala, odnosno sredstava obezbeđenja. S druge strane, s obzirom na mere NBS za smanjenje naknada za platne usluge kako bi se građanima umanjili bankarski troškovi, banke su smanjile provizije i naknade. Nastavile su sa pooštravanjem standarda po kojima su odobravale kredite privredi i stanovništvu. U slučaju privrede to se u većoj meri odnosilo na dinarske zajmove nego na devizno indeksirane i više je bilo zastupljeno kod velikih preduzeća nego kod malih i srednjih. Nastavak pooštravanja standarda banke očekuju i za kraj 2022. Ocena banaka je da je privreda povećala tražnju za kreditima i to onih za finansiranje obrtnih sredstava i kapitalnih investicija. Očekuju dalji rast tražnje privrede za zajmovima, ali u manjoj meri nego u prethodnim tromesečjima.

Na pooštravanje kreditnih standarda prvenstveno su uticali povećani troškovi izvora finansiranja (što je u skladu sa efektima zaoštravanja monetarne politike), a zatim i neizvesnost u pogledu opšte ekonomske situacije, što se odrazilo i na smanjenu spremnost za preuzimanje rizika. Pojedine banke su navele i da su problematična potraživanja, smanjenje konkurencije u bankarskom sektoru usled spajanja banaka i kvalitet zahtevanog kolaterala delovali takođe u smeru pooštravanja standarda.

izvor:politika.rs

rs foto:pixabay.com

2024. Sva prava zadržana. Imovina.rs
Ovaj sajt koristi "kolačiće" kako bi se obezbedilo bolje korisničko iskustvo. Ako želite da blokirate "kolačiće", molimo podesite svoj pretraživač.