Foto: Rad od kuće, koji se uspostavio tokom pandemije, uticao je na to da mnogi ljudi više ne vide potrebu da žive u prenaseljenim gradovima gde se zelene površine žrtvuju zbog preskupe kvadrature.
Hoće li i u Hrvatskoj zbog prekupih nekretnina, naguranih jedne na druge a sve nauštrb zelenih površina, zbog saobraćajnih gužvi, zagađenosti u velikim gradovima doći do trenda da se mladi parovi kao u Nemačkoj sele u sela?
Većina ruralnih područja u Nemačkoj beleži rast stanovništva poslednjih godina. Sve više ljudi od 30 do 49 godina sa maloletnom decom se seli na selo, dok se studenti i stranci sele u gradove, navodi Dojče vele. Iznenađujuće je da su novi naseljenici u ruralnim područjima gotovo ravnodušni da li su sela ili mali gradovi u blizini velikog grada ili na periferiji. Berlinski institut za stanovništvo i razvoj govori o novoj "žudnji za selom". U Nemačkoj se unutrašnja migracija decenijama odvijala u jednom smeru iz sela u gradove, ali statistički podaci pokazuju ne samo da je taj trend zaustavljen nego da mladi ljudi iz prenaseljenih gradova u kojima je život sve skuplji sele u ruralna područja. U brojnim razgovorima istraživači su saznali da doseljenici osim života u prirodi, žele više jeftinijeg prostora za život ali im je bitna i infrastruktura (škole, vrtići, domovi zdravlja) i svakako brz internet. Može li se u Hrvatskoj očekivati sličan trend?
Ivan Lajić stručnjak za migracije i naučnik zagrebačkog Instituta za migracije kaže:– Ovakav trend preseljavanja stanovništva u seoska naselja sigurno će se proširiti i kod nas. Mladi žele da žive u prirodi, ne žele da žive u prenaseljenim gradovima gde je vazduh zagađen. Vidim to na primerima iz svog okruženja, jer kolege mog sina, četrdesetogodišnjaci koji su deca zagrebačkih intelektualaca, odlaze živeti na selo, ne zbog skupih nekretnina, jer imaju nekretnine u Zagreb koji su im roditelji ostavili, već zbog kvaliteta života u prirodi, što im je prioritet. Na selu ih privlači ekološka korist, koja je daleko bolja nego u samom gradu. Nekoliko prijatelja mog sina preselilo se u Samoborsko gorje, Vukomeričke gorice, Gorski kotar... iako su svi bili finansijski sigurni u Zagrebu. Hrvatska je mala zemlja i sve je bolje povezana i s mikro i makro centrima i svaka regija je ljudima praktički nadohvat ruke.
Peđa Kovačević iz zagrebačke agencije San nekretnine nije primijetio u posljednje vreme da građani traže nekretnine u selima u okolini Zagreba, dodajući da je najveća potražnja za nekretninama u ruralnim naseljima bila u vreme pandemije. Ali i on je svestan da se već sutra situacija može promijeniti. – U budućnosti sigurno može doći do tog trenda da se ljudi sele na selo jer cene stanova su u stalnom porastu u velikim gradovima ali zasad ljudi više idu prema manjim gradovima u okolini Zagreba ili u okolna naselja u neposrednoj blizini urbanih naselja. Treba imati na umu da se još uvijek u pogledu infrastrukture ne mogu porediti nemačko i hrvatsko selo – govori Kovačević.
Iako se Hrvatska još ne može meriti s podjednakim kvalitetom života na selu i u gradu koji podrazumeva dobru saobraćajnu povezanost s gradovima, postojanje vrtića, škola i domova zdravlja u ruralnim naseljima. Ako bi se hrvatska sela modernizovala, gotovo dve trećine studenata Sveučilišta u Zagrebu odlučilo bi se na život u ruralnim područjima. To je pokazalo istraživanje "Za ili protiv života na selu? Stavovi visokoobrazovanih mladih ljudi o životu u hrvatskim ruralnim područjima" sociološkinja Tihane Kuzmić i Tijane Trako Poljak i sociologa Brune Šimca s Odseka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, objavljeno 2021. godine u naučnom časopisu Sociologija i prostor. A čak 40 posto zagrebačkih studenata izjavilo je da trenutno ima želju za povratkom ili preseljenjem u ruralna područja nakon završenog studija.
Boro Vujović iz agencije za nekretnine Opereta priznaje da se prodaje više nekretnina, pogotovo kuća u okolini Zagreba, ali kaže da bi to pripisao više tome što su nekretnine u Zagrebu skupe pa se umesto 40 kvadrata u Zagrebu može kupiti 150 kvadrata stambenog prostora u široj okolini Zagreba. Možda se, dodaje, i događa odlazak nekih mladih ljudi na sela, ali on to još uvek ne vidi kao trend pa kaže: "Mi još uvek imamo dominantan proces da cela Hrvatska hoće kupiti stan u Zagrebu." Pitanje je do kada će taj proces dominantno trajati.
Periferija je de facto zatvoren prostor u kojem, dodaje, i porodica može mirnije komunicirati među sobom, a naročito će biti privlačnija mlađim generacijama koje zbog prirode svog posla mogu raditi na daljinu ako imaju potrebnu infrastrukturu za odgajanje dece i adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Taj proces je prošla gotovo čitava industrijska Europa.
izvor:living.večernji foto:pixabay
