Za ovu godinu očekuje se značajan rast cena na tržištu nekretnina, uz inflatorne pritiske koji obično podstiču oporavak vrednosti nekretnina. Piraeus banka, kako proizilazi iz njenog poslovnog plana za period 2022-2025, procenjuje da će ove godine cene nekretnina porasti za 6%, a takođe predviđa da će u periodu 2023-2025, na godišnjem nivou, vrednosti stanova i drugih kategorija nekretnina porasti za 5%, koji će označiti snažan oporavak cena. Vredi napomenuti da se inflaciju za ovu i do 2025. godine predviđa na 6%, odnosno procenjeni rast cena nekretnina ide donekle uz očekivane inflatorne pritiske.
Poslovni plan Piraeus banke predviđa smanjenje od milijardu evra u srednjem roku, sa 3,2 milijarde evra danas, na vrednost njenih nekretnina i povećanje prihoda od zakupa na oko 60 miliona u 2025. sa 34 miliona u 2021. Procene Piraeus-a za tok nekretnina je u skladu sa onima Alpha banke, kao što je izraženo u nedavnom Biltenu ekonomskih kretanja. Alfa banka ocenjuje da uprkos posledicama rata u Ukrajini, uzlazni trend građevinske aktivnosti neće biti zaustavljen i cene nekretnina će biti dodatno ojačane.
Ovo iz tri razloga:
- moguće odlaganje realizacije investicionih planova i stranih direktnih investicija, zbog preovlađujuće neizvesnosti, koja kompresuje ponudu stambenog prostora u srednjem roku.
- poskupljenja građevinskog materijala i energenata i mogući prelazak dela na cene kuća.
- prelazak investitora sa hartija od vrednosti na nekretnine, kako bi se zaštitili od straha od jake inflacije, posebno ako se inflatorni pritisci sporo smiruju.
Zaista, nekretnine stečene raspoloživom likvidnošću, a ne zaduživanjem, predstavljaju utočište ulaganja usred visoke inflacije, kažu analitičari. Na primer, ako inflacija „dođe“ za 10%, procenjuje se da će nominalna vrednost imovine porasti za odgovarajući procenat. Ali veliki deo, po mišljenju analitičara, povećanja nominalne vrednosti može biti i stvaran, ako imovina, zbog specifikacija, privuče potražnju. Na primer, stanovi u blizini metro stanica će se tražiti barem za vreme trajanja energetske krize. Ovaj faktor je dovoljan ako ne i da podstakne rast cena ovih nekretnina, da obuzda mogući pad, smatraju analitičari.
Ono što je prisutno je povećanje cena nekretnina starijih od 5 godina 12,1% u Atini 2021. godine, u poređenju sa 11,2% za novoizgrađene. Isti trend se primećuje i na tržištu Soluna. Prodaja novoizgrađenih nekretnina zabeležila je dvocifren rast u 2021. godini, dok su cene nekretnina starijih od 5 godina bile nešto manje od 10%. Tržište Atike se kretalo u suprotnom smeru, gde su starije nekretnine zabeležile veći porast u odnosu na novije.
Konkretno, prema podacima koje je prikupio RE/MAKS Hellas od prodaje nekretnina izvršenih u 127 oblasti teritorije, za 2021. godinu u odnosu na 2020., postoje prosečna povećanja cena od 11,4% za novoizgrađene nekretnine do 5 godina. godine i 9,8% za starije. S druge strane, u ukupno 60 oblasti Atike u 2021. godini zabeleženo je povećanje od 11,2% u odnosu na 2020. za korišćene nekretnine starije od 5 godina, dok je za one starije od 5 godina procenat povećanja 12,1%.
Opšti trend godine pratilo je tržište Soluna, gde su prodajne cene polovnih nekretnina starijih od 5 godina porasle za 10,4% za godinu dana, dok su za novoizgrađene nekretnine porasti u proseku iznosili 9,1%.
Optimistične poruke sa tržišta
Kao što je navedeno u analizi RE/MAKS Hellas-a, tri meseca od početka 2022. i više od mesec dana od početka rata u Ukrajini, tržište nekretnina nastavlja da pokazuje rast, ali niko ne može da predvidi šta će se desiti ako ratni sukobi potraju dugo i kakvi će biti novi efekti na svet i grčku ekonomiju. “Ratni razvoji dovode u prvi plan mogućnost rizika za globalnu i grčku ekonomiju, usled čega se stvara razumna refleksija oko kretanja tržišta nekretnina. Nema sumnje da su ekonomske posledice rata već vidljive u Grčkoj, sa odgovarajućim poskupljenjem goriva i osnovnih proizvoda koji utiču na kupovnu moć domaćinstava“, navodi mreža za nekretnine koja beleži nekoliko optimističnih poruka tržišta nekretnina:
Tražnja i prodajne cene su i dalje u porastu
Grčka nastavlja da privlači domaće i strane investitore u cilju iskorišćavanja nekretnina kroz kratkoročni zakup, stvaranje hotelskih jedinica i sticanje “Zlatnih viza”
Novi trendovi u tržište rada stvara nove potrebe, kao što je stvaranje digitalnih „nomada“
Toplo vreme, gostoljubiva kultura, istorija i lepote zemlje privlače interesovanje stranaca za kupovinu kuće za odmor ali i za stalno stanovanje, kao što je npr. slučaj sa severnoevropskim penzionerima koji izaberu "raj" Grčke za svoj dom posle penzionisanja
Čini se da je pandemija u fazi normalizacije uprkos cikličnim epidemijama koje predstavlja
Opšta ekonomska klima se popravlja
foto:pixabay