Posle tri nedelje glasanja, Kuća na Avali proglašena je za najbolju po izboru žirija.
U cilju da skrene pažnju šire javnosti na primere dobre prakse, u saradnji sa vodećim biroima u Srbiji, portal Gradnja.rs pokrenuo je inicijativu za dodelu nagrade za „Kuću godine“. Ideja o izboru za najbolju kuću godine došla je iz potrebe da se ukaže da u Srbiji postoji veliki broj objekata i arhitekata vrednih pažnje.
„Ukupan stvaralački opus arhitekata sa ovih prostora (u godini za nama) nije uopšte zanemarljiv, iako je bio pod velikim izazovima. Povratak u prirodu i porast popularnosti jednoporodičnog stanovanja izrodilo je brojne svetle primere koji je svaki specifičan na svoj način. Međutim, koja je to kuća koja će ostaviti trag za sva vremena – koja je to Kuća 2020. godine? – kaže Igor Conić, urednik portala i jedan od članova žirija. S tim u vezi, želeli smo da uvažimo mišljenje različitih strana i napravimo uporednu analizu arhitekture porodičnih kuća, vila i vikendice na jednom mestu. Tim istaknutih stručnjaka i veliki broj posetilaca portala Gradnja.rs su svojim učešćem su nam u tome značajno pomogli.
Stručni žiri za izbor „Kuće godine“ čini li su Anja Ivana Milić (Arhi.pro), Milan Rašković (Bureau Cube Partners), Lela Alempijević (Zabriskie Studio), Jovan Mitrović (Studio LFG) i Igor Conić (Gradnja.rs). Za nagradu je konkurisalo 13 referentnih projekata, nominovanih od strane uredništva portala Gradnja. Sistem glasanja žirija bio je bodovni (na skali od 1 do 13). Kriterijumi su bili kvalitet rešenja u pogledu usklađenosti funkcije i forme, primena savremenih principa u organizaciji i oblikovanju, kao i inovativnost u pogledu primenjenih materijala i tehnika građenja:
Rang lista:
1. Kuća na Avali, 63 poena (autori: Nemanja Zimonić, Ognjen Krašna, Jana Kulić i Miodrag Grbić; Ten Studio)
2. Energetski pasivna kuća, 53 poena (autori: Vladimir Lojanica i Saša Macanović)
3. Kuće na Staroj planini, 44 poena (autori: Đorđe Kitić i Dušan Nikolić; Alterno Inc)
4. Kuća u Hektorovićevoj, 44 poena (autor: Miloš Đurasinović; PLAT.FORM.A)
5. Kuća na Zlatiboru, 41 bodova (autor: Nikola Martinović; N-Martin Studio
„Realizacija projekta Kuće na Avali primer je izrazite veštine autora, da na na malom projektu letnje kuće, postave postulate vrednosti savremene arhitekture: integracija sa okruženjem principom otvorenosti, sinergija sa vizurama i pogledima, minimalizam koji ushićuje idealnim proporcijama i perspektivama objekta na terenu. Poduhvat koji podrazumeva originalnu oblikovnost i izvanredan inžinjerski karakter, svedenost na samo neophodne arhitektonske elemente i skladnu materijalizaciju dokaz je kvaliteta ovog autorskog tima“ – ističe Anja Ivana Milić.
„Kuća na Avali pokazuje kako arhitektura, skoro pa nevidljiva i baš takva ističe i podržava prirodu i njene kvalitete, potvrđujući tako da je kontekst i priroda konstanta, a da je arhitektura ona koja treba biti promenljiva, prilagodljiva i otvorena. Ova kuća u domenu tipologije kuće za odmor, predstavlja inovativan pomak u našoj arhitektonskoj praksi jer su autori ovim projektom i inovacijom AAA replica watches u domenu tipologije pokazali da je kuća mesto na kome ne treba da se izolujemo od prirode i konteksta u kome živimo“ – naglašava Lela Alempijević.
„Ponuđen materijal o objektu sagrađenom na Avali ukazuje da njegov glorifikacioni potencijal ne samo da egzistira kao nesporno konzistentan počev od konceptualne postavke arhitektonskog sklopa do njegove konačne realizacije u prikazanom formatu, već postaje referentan i svakako reprezentativan, spram primenjenih kriterijuma“ – navodi u svom obrazloženju Milan Rašković. „Smeo i veoma zahtevan poduhvat napraviti u Srbiji objekat sa ovakvim karakteristikama. Koliko je to uspeh mladih kolega, istovremeno je i uspeh investitora koji je poverio i poverovao da je takvo nešto ne samo moguće već i veoma uspešno. Svakako da ovakav projekat, a pre svega koncept izaziva mnogo nedoumica i kontroverzi. Setimo se samo sudbine „Glass House“ Filipa Džonsona koja je mojoj generaciji bila jedan od uglednih primera, a koja je doživela da vlasnik prodao jer je previše bio eksponiran“ – navodi Jovan Mitrović.
Izvor:gradnja.rs